Prema pisanjima Novog Lista, Ekonomski institut žurno privodi kraju anketno istraživanje među hrvatskim trgovcima, koji bi trebali odgovoriti na pitanje koliko im je štete, i je li uopće, unatrag tri i pol mjeseca nanijela neradna nedjelja. Anketu je od Ekonomskog instituta naručila Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, u kojem potvrđuju da će rezultati ankete biti poznati uskoro, riječ je o oko najviše dva tjedna. Na upit našeg lista znači li to da je moguće nakon dobivenih rezultata očekivati i ukidanje zabrane rada nedjeljom, u Ministarstvu odgovaraju kako je moguće očekivati »svašta, ali i ništa«.
Već je u prosincu prošle godine, podsjetimo, mogućnost ukidanja zabrane između redaka najavio i Vladin glasnogovornik Zlatko Mehun, kad je kazao da Vlada ne namjerava ukidati zabranu rada trgovina nedjeljom, no nakon što se vide učinci zabrane, donešena će biti i odluka o eventualnim izmjenama. Kako bi izmjene zakona bile moguće tek usred ljeta, u špici turističke sezone tijekom koje će sve trgovine u Hrvatskoj nedjeljom ionako biti otvorene, zabrana rada nedjeljom ukinuta može biti samo posebnom uredbom, nakon rezultata ankete početkom svibnja, dakle uoči lokalnih izbora.
20.04.2009.
U Kninu je u subotu svečano otkriven spomenik hrvatskome kralju Dmitru Zvonimiru. Tri metra visoka skulptura Kralja Zvonimira u parku na Trgu Oluje u Kninu djelo je akademskog kipara Aleksandra Guberine iz Šibenika, a njegovo postavljanje financirali su Grad Knin i Družba Braće Hrvatskoga Zmaja iz Zagreba.
Spomenik su zajednički otkrili kninska gradonačelnica Josipa Rimac, šibensko-kninski župan Goran Pauk, Veliki meštar Družbe Braće Hrvatskoga zmaja Dragutin Feletar i ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta koji je povukao paralelu između srednjovjekovne i današnje Hrvatske istaknuvši da je Zvonimir puno gradio upravo kako se to čini i sada. Kao primer toga Kalmeta je okupljenim Kninjanima naveo izgradnju autocesta.
- Na ovim područjima se gradilo osobito za vladavine Kralja Zvonimira. Nije li to simbolično vezano za naša poslijeratna vremena, jer se u Hrvatskoj nakon rata toliko toga izgradilo, od autocesta, preko zona do moderne infratsrukture – podsjetio je Kalmeta okupljene Kninjane.
Svojim građanima obratila se i kninska gradonačelnica Josipa Rimac koja je istaknula da su krunu Kralju Zvonimiru vratili hrvatski branitelji. - Krunu Kralju Zvonimiru ne vraćamo danas, danas samo postavljamo spomenik. Krunu Kralju Zvonimiru vratili su hrvatski branitelji 5. kolovoza 1995. kada se zavijorila hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi – kazala je Josipa Rimac.
Prigodom otkrivanja spomenika Kralju Zvonimiru Svetu misu u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnoga Zavjeta predvodio je biskup šibenski mons. Ante Ivas.
Komentirajte članak na
forumu .
Na prostorijama srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ u Kninu u noći s petka na subotu razbijena su stakla. Nepoznati počinitelj je oko 1 sat iza ponoći ciglom razbio staklo izloga i staklo na ulaznim vratima srpske kulturne udruge u Ulici Gojka Šuška, a nastala materijalna šteta je oko 800 kuna, izvijestili su iz Policijske uprave Šibensko-kninske.
Predsjednik kninske Prosvjete Dragoljub Čupković podnijet će prijedlog za kazneni progon protiv nepoznatog počinitelja. Policija traga za nepoznatim počiniteljom i podnijet će izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Kninu.
Komentirajte članak na
forumu .
Nepoznati počinitelj podmetnuo je u nedjelju požar na ulaznim vratima osnovne škole Domovinske zahvalnosti (ex Veljka Vlahovića) u Kninu te je razbio nekoliko prozorskih stakala. Ukupna pričinjena šteta cijeni se na iznos od oko pet tisuća kuna, izvijestili su iz Policijske uprave Šibensko kninske. Ravnatelj Osnovne škole Domovinske zahvalnosti Ante Prnjak je ovaj događaj nazvao vandalskim činom te upozorio kako su vjerojatni počinitelji učenici Osnovne škole, ali i srednjoškolci koji se svakodnevno navečer okupljaju ispred školske zgrade.
Dodao je da im počinjenje takvih nedjela olakšava i činjenica da ispred škole ne radi javna rasvjeta. Budući da su izgorjela ulazna vrata škole, naručena su nova, a nastava se normalno odvija, izvijestio je ravnatelj te demantirao glasine da nastave danas neće biti. Protiv nepoznatih počinitelja biti će podnijete kaznene prijave nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu, zbog kaznenog djela teške krađe i kaznenog djela uništenja i oštećenja tuđe stvari, a policija intenzivno postupa u cilju otkrivanja počinitelja navedenih kaznenih djela, izvijestila je Policija.
Komentirajte članak na
forumu .
U posljednjem kolu 1. Hrvatske malonogometne lige Kijevo Knin je na domaćem parketu remiziralo protiv zagrebačke Uspinjače 3:3 i na taj način zauzelo 9. poziciju na ljestvici. Kijevo je minutu prije kraja imalo 3:1 i osiguranu 8. poziciju na ljestvici koja vodi u play off, a onda je nastupila neobjašnjiva zbunjenost i panika u redovima domaćina što je Uspinjača iskoristila i s dva ekspresna zgoditka poravnala rezultat. Da se utakmica igrala još koju minutu, dojam je da bi Uspinjača „utrpala“ još nekoliko komada.
- Ovo nam se događa od prvog kola. Povedemo 3:0 i umjesto da riješimo utakmicu, uhvati nas panika i gubimo kontrolu nad igrom. Ova utakmica je samo šlag na kraju jedne sezone u kojoj je sve krenulo naopako – bio je ljut trener Kijevo Knina Alen Delpont. Kijevo je u utakmicu ušlo vrlo agresivno što se i isplatilo. Uspinjača nije imala odgovor na presing Kijeva., a nadmoć domaćina je s dva lijepa gola iz dobro izrađenih akcija materijalizirao mladi hrvatski reprezentativac Saša Babić.
Igrala je presing i publika, a i službeni spiker i rukovatelj razglasom koji je iznervirao goste iz Zagreba pojačavajući glazbu do maksimuma u trenucioma time-outa kojeg je zvao trener Uspinjače. U drugom poluvremenu nastavljena je dominacija Kninjana koju je okrunio Radman u 25. minuti za 3:0. I kad se činilo da je Uspinjača „spuštena“, Kninjanin Dražen Lovrić je u 29. minuti kao zadnji igrač izgubio loptu i svojom kardinalnom pogreškom odredio daljnji tijek susreta. Nakon smanjivanja rezultata na 3:1 gosti su se oslobodili i preuzeli su inicijativu na terenu, a domaći su se sve više počeli „gubiti“ i panično reagirati. Kulminacija pritiska Uspinjače i nemoći Kijeva uslijedila je u zadnjoj minuti utakmice kada su Zagrepčani preko odličnog Penove u dva navrata loptu doslovno unijeli u mrežu i skinuli Kijevo s osme pozicije koja je vodila u doigravanje.
- S ovim rezultatom smo nigdje, niti u borbi za opstanak niti u play offu, ovaj rezultat i ova utakmica samo su preslik čitave ove loše sezone – nije bio raspoložen trener Kninjana. Trener gostiju Matija Đulvat bio je zadovoljan igrom svojih igrača i optimističan je u vezi nastavka natjecanja. - Nadam se da će Uspinjača kroz play out izboriti ostanak u ligi jer ova mlada ekipa to zaslužuje - kazao je igrač i trener Đulvat.
Dok se na Županijskom sudu još uvijek čeka pravomoćnost rješenja o otvaranju istrage protiv Sime Dubajića zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, Jutarnji list došao je do vojnih dokumenata iz britanskih arhiva koji izravno povezuju Dubajića sa smaknutim ratnim zarobljenicima u Kočevskom rogu u proljeće 1945. godine. Dubajićev odvjetnik Joško Reljić žalio se na zahtjev za istragu zločina tvrdeći da nema dokumenata po kojima se može zaključiti da su žrtve hrvatski državljani pa je, tvrdi, prema tome dvojbena i nadležnost hrvatskog pravosuđa za Dubajića. No, dokumenti do kojih je došao Jutarnji list dokazuju suprotno.
Radi se o zapisnicima, odnosno bilješkama s dva sastanka oficira Jugoslavenske armije i britanske vojske vođena u svibnju 1945. godine. Dok se na jednom dokumentu od 15. svibnja, sastavljenom na engleskom, više općenito govori o hrvatskim ratnim zarobljenicima, u drugom, koji nosi vlastoručni potpis upravo Sime Dubajića, navedeno je da će 13.000 zarobljenih vojnika i civila biti predano majoru Dubajiću. Točka četiri odnosi se na “Zarobljenike i vojnike koji su se predali” i glasi: “Daljnjih 10.000 hrvatskih zarobljenika uključivši civile koji se s njima nalaze biće evakuirani 4. Jugoslavenskoj armiji u Rosenbachu, kao što je to bilo direktno dogovoreno s Majorom Dubajićem. Tako će ukupan broj biti 13.000”, stoji među ostalim u tom dokumentu.
Podsjetimo, Državno odvjetništvo tereti Dubajića, tadašnjeg komandanta Motomehanizovanog odreda 4. armije Jugoslavenske armije, da je od 26. svibnja do 5. lipnja 1945. godine na području Kočevja u Sloveniji iz postrojbi pod svojim zapovjedništvom oformio specijalnu skupinu od 70-ak vojnika. Zarobljenici koji su, kako proizlazi iz spomenutog dokumenta, bili pod njegovom ingerencijom prebačeni su iz Kočevja do Kočevskog roga, gdje su ih pripadnici spomenute skupine, zajedno s još nekim vojnicima, strijeljali i bacali u jame. Prema optužbi Državnog odvjetništa, vojnici Jugoslavenske armije smaknuli su najmanje 13.000 tih ratnih zarobljenika.
Studentske školarine ponovno postaju predmet spora, studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čak najavljuju blokadu svog Fakulteta jer žele besplatno visoko školstvo za sve, barem kada su preddiplomski i diplomski studiji u pitanju. Malo se, međutim, protestnih tonova može čuti kada je riječ o visini školarina za postdiplomske studije, odnosno o kvaliteti »usluge« koja se studentima za te novce nudi, piše Novi list. Za desetak tisuća kuna, koliko u prosjeku košta samo jedan semestar postdiplomskog studija, studenti najčešće mogu slušati predavanja koja su u pravilu lošija od onih koja su slušali na dodiplomskim studijima, nastava se održava samo vikendom, a o tome koliko je teško položiti ispit, koji bi morao biti zahtjevniji od ispita na diplomskom studiju, jedan postdiplomant s Filozofskog fakulteta govori s podsmjehom.
– Ispiti su smiješni, neusporedivo više sam se morao truditi na drugoj ili trećoj godini studija nego danas. Manje čitam, manje pratim aktualnosti iz struke, manje sudjelujem u nastavi, manje radim u svakom slučaju, rekao nam je jedan student koji ne želi sa svojim imenom izlaziti u javnost. »Predavanja su često nezanimljiva«, dodaje, »jer se na doktorski studij može upisati dosta lako, jedini je uvjet financijska sposobnost.« U takvoj situaciji profesori su nerijetko prisiljeni predavati gradivo početničke razine jer se netko tko je imao dovoljno novaca da upiše studij s njim sreće po prvi put u svom životu.
Najvjerojatnije je u ovom slučaju riječ o teškom obliku psihoze. Ona se dijagnosticira kada jedan dio psihičkog života kod neke osobe počne funkcionirati autonomno, kazao je za Slobodnu Dalmaciju poznati splitski psihijatar Ivan Urlić. - Na primjer, takva osoba zna da sam ja doktor i da se on kao pacijent nalazi u bolnici. No, kada mu idemo dati lijek, bilo u tableti ili injekciji, on misli da sam ja član neke tajne službe ili organizacije i da ga želim ubiti - rekao nam je o napadaču s Bena dr. Ivan Urlić, poznati splitski psihijatar, koji je već dugi niz godina i vještak za psihijatriju na Županijskom sudu u Splitu.
- Međutim, kada dobije lijek i kada “preživi”, on će u svojoj glavi skovati plan kako bi mi se osvetio, bilo meni ili mojoj obitelji. U svojoj karijeri sam naišao na mnogo takvih slučajeva i dijagnoza, ali ovdje se radi o jednom od vjerojatno najtežih oblika shizofrene psihoze - kazuje dr. Urlić. Kada se ovakvo psihotično akutno stanje smiri, tada se s oboljelom osobom može racionalnije razgovarati o njegovu stanju. - Ovakve osobe u pravilu žive pod prijetnjom cijeli svoj život, takva osoba misli da ga se prisluškuje, snima kamerom, prati, a vrlo često za sebe misle da su mesije, izumitelji i da je njihovo poslanje na zemlji vrlo važno i specifično. U ovom jezivom slučaju koji se zbio na Marjanu, samo dijete, koje je teško ozlijeđeno, njemu nije bilo prijetnja - ističe dr. Urlić.
17.04.2009.
Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir napokon je dobio spomenik u gradu u kojem mu je bila prijestolnica i iz kojeg je vladao srednjovjekovnom Hrvatskom. Tri metra visoka skulptura Kralja Zvonimira u parku na Trgu Oluje u Kninu djelo je akademskog kipara Aleksandra Ale Guberine iz Šibenika, a njegovo postavljanje financirali su Grad Knin i Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ iz Zagreba.
Svečano otvaranje u subotu bit će popraćeno govorima Velikoga meštra Družbe Hrvatskoga zmaja Dragutina Feletara, kninske gradonačelnice Josipe Rimac i Šibensko-kninskog župana Gorana Pauka, a očekuje se i predstavnik hrvatske Vlade. Prije svečanog otkrivenja spomenika koje će se upriličiti u 12.30 sati, održat će se Sveta misa u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnoga Zavjeta s početkom u 11 sati, a zatim i mimohod od crkve do Trga Oluje. Neće izostati ni prigodni glazbeno kulturni program u kojem će nastupiti Kninske golubice, ženska pjevačka skupina Hrvatskog kulturnog društva Napredak te klapa Knin.
Kralj Zvonimir zvao se zapravo Svinimir, a ime Zvonimir počelo se rabiti tek u 20. stoljeću. Zvonimir je postao kraljem u listopadu 1075. godine nakon što je Papa Grgur VII. pristao da Hrvatska i Dalmacija postanu jedinstveno kraljevstvo, a papin izaslanik, opat Gebizon okrunio je Zvonimira za hrvatsko-dalmatinskog kralja u bazilici Sv. Petra i Mojsija u Solinu. Zvonimirova prijestolnica bila je u Kninu, a kao papin vazal sudjelovao je s hrvatskom mornaricom zajedno s Vikinzima u borbama protiv mletačko-bizantskog brodovlja u ratu od 1081. do 1085. godine. Po legendi, ubijen je od svojeg naroda kod crkve Sv. Marije u Biskupiji kod Knina, jer narod nije htio ići u križarski rat u koji ga je Zvonimir pozivao.
Komentirajte članak na
forumu .
U zadnja dva mjeseca Ministarstvo regionalnog razvoja dodijelilo je 73 darovnice za kuće i stanove na području Knina od čega dvije trećine hrvatskim braniteljima, a jednu trećinu darovnica posjednicima takozvanih rješenja Jure Radića. O broju izdanih darovnica kninske branitelje je sastanku održanom u četvrtak izvijestila načelnica u Ministarstvu regionalnog razvoja Anamarija Radić.- S obzirom da je od prosinca do veljače izdano samo 19 darovnica, rezultati za zadnja dva mjeseca predstavljaju pomak, no još uvijek nismo zadovoljni, a bit ćemo zadovoljni tek kada darovnice dobiju svi koji na njih imaju pravo - rekao nam je predsjednik Koordinacije kninskih braniteljskih udruga Tomislav Čolak.
A na darovnice ima pravo 2.000 tražitelja zahtjeva, dok ih je sada je izdano samo 500. Obećanje iz Ministarstva regionalnog razvoja koje su branitelji dobili na sastanku u četvrtak je da bi se sve darovnice trebale riješiti do kraja ove godine. Novost u izdavanju darovnica je da će svi branitelji koji su uputili zahtjev prethodno morati općinskom državnom odvjetništvu u Kninu donijeti uvjerenje da nisu vlasnici bilo kakvih nekretnina. Predsjednik braniteljske Koordinacije pozvao je hrvatske branitelje u Kninu da što prije dostave dopunjenu dokumentaciju regionalnom uredu Ministarstva regionalnog razvoja kako bi što prije dobili darovnice.
Komentirajte članak na
forumu .
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
224
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234
235
236
237
238
239
240
241
242
243
244
245
246
247
248
249
